The toponymy of the City of Visoko
PDF (Bosanski)

Keywords

microtoponyms, City of Visoko, icavian substrate, semantic categories, word formation models

Abstract

The paper examines the toponyms of the City of Visoko. First, a brief overview of the history and population in Visoko was given, with an emphasis on the importance of the medieval period, when Visoko was also the place where Bosnian kings reigned. Then, the most important features of the speech of Visoko and previous research were presented, followed by an analysis of toponyms. A qualitative method was used, i.e. analysis of a smaller sample, on the basis of which broader conclusions can be assumed, and they should be verified by further research. All of the toponyms of Visoko are divided according to the motivation of their origin into those conditioned by the natural environment, human activity and anthroponyms, within which more precise subcategories are derived, then according to the formation models, and at the end an overview of dialectal features is given. This research was also an attempt to discover Ikavian toponyms which could testify to the fact that Visoko was once Ikavian, as stated in the literature. After the research, no remains of Ikavian speech were found in the toponymy of Visoko, so it is assumed that Visoko probably was not Ikavian after all. A list of microtoponyms and a map are attached.

https://doi.org/10.17651/ONOMAST.69.11
PDF (Bosanski)

References

Ananić, V. (2013, 12. oktobar). Poreklo prezimena, selo Brda (Kupres). Poreklo. https://www.poreklo.rs/2013/10/12/poreklo-prezimena-selo-brda-kupres/

Anđelić, P. (1963). Trgovište, varoš i grad u srednjovjekovnoj Bosni. Prilog tipologiji naselja [Market, town and city in medieval Bosnia. Contribution to the typology of settlements]. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s., Arheologija, 18, 179–194.

Anđelić, P. (1984). Srednji vijek — doba stare bosanske države [The Middle Ages — the age of the old Bosnian state]. U: P. Anđelić i dr. (red.), Visoko i okolina kroz istoriju 1, Praistorija, antika i srednji vijek (s. 102–297). Visoko: Skupština Opštine Visoko.

Belić, A. (1958). O značaju zapadnog štokavskog govora za istoriju srpskohrvatskog jezika [On the importance of the western štokavian speech for the history of the Serbo-Croatian language]. Južnoslovenski filolog , 23, 69–75. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_dais_5409

Bojanovski, I. (1984). Razdoblje rimske uprave [The period of Roman administration]. U: P. Anđelić i dr. (red.), Visoko i okolina kroz istoriju 1, Praistorija, antika i srednji vijek (s. 49–99). Visoko: Skupština Opštine Visoko.

Brozović, D. (2012). Govor u dolini rijeke Fojnice [Speech in the valley of the river Fojnica]. Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, 10, 243–425.

Čar-Drnda, H. (1991). Visoko u sastavu Osmanskog carstva — XV i XVI stoljeće [Visoko within the Ottoman Empire — XV and XVI centuries]. Prilozi za orijentalnu filologiju , 40, 193–217. https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/387

Čović, B. (1984). Bakreno, bronzano i željezno doba [Copper, Bronze and Iron Age]. U: P. Anđelić i dr. (red.), Visoko i okolina kroz istoriju 1, Praistorija, antika i srednji vijek (s. 29–48). Visoko: Skupština Opštine Visoko.

Filipović, M. (1928). Visočka nahija [Visoko nahi]. Srpski etnografski zbornik, 43 (Naselja i poreklo stanovništva, 25), 191–649.

Grujić, R. (1935). Toponim „Klisa“ u našim oblastima [Toponym “Klisa“ in our areas]. Glasnik Skopskog naučnog društva, 14, 227–229.

HJP = Hrvatski jezični portal (b.d.) [Croatian language portal]. https://hjp.znanje.hr/ (pristupljeno: 3. 2. 2022).

Husić, A. (2014). Visoko u vrijeme Nasuha Matrakčija [Visoko in the time of Nasuh Matrakchi]. Behar, 121, 4–7.

Husić, A. (2021). Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine. Upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike [Visoko and its surroundings during the Ottoman rule. Administrative organization, confessional, demographic and economic circumstances]. U: L. Gazić (red.), Visoko i okolina kroz historiju 2, Osmanski period (s. 13–123). Visoko: Zavičajni muzej Visoko.

Imamović, E. (2014). Rezultati zaštitnog iskopavanja na lokalitetu tekija na Vrelu Bune u Blagaju kod Mostara [The results of protective excavation at the site of tekija at Vrelo Bune in Blagaj near Mostar], Godišnjak/Jahrbuch, 43, 195–216. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-43.47

Ivić, P. (1956). Dijalektologija srpskohrvatskog jezika. Uvod i štokavsko narječje [Dialectology of the Serbo-Croatian language. Introduction and štokavian dialect]. Novi Sad: Matica srpska.

Klepo, E. (2019). O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća [About the urban development of Visoko from the 14th to the end of the 19th century]. Historijska traganja, 18, 9–53.

Kotromanići. (b.d.). U: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/clanak/kotromanici (pristupljeno: 26. 1. 2022).

Kovačević-Kojić, D. (1978). Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države [Urban settlements of the medieval Bosnian state]. Sarajevo: Veselin Masleša.

Kreševljaković, H. (1934). Visoko. Sarajevo: Islamska dionička štamparija.

Kukrika, I., & Vidović, D. (2012). Toponimija sela Kotezi u Popovu [Toponymy of the village of Kotezi in Popovo]. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 38(1), 123–144. https://hrcak.srce.hr/96833

Kulender, A. (1912). Mali tursko-bosanski rječnik [Small Turkish-Bosnian dictionary]. Monastir: Međunarodna trgovačka štamparija.

Kurtović, E. (2019). Kratka historija srednjovjekovne Bosne [A short history of medieval Bosnia]. Sarajevo.

Marijanović, B. (1984). Mlađe kameno doba [Late Stone Age]. U: P. Anđelić i dr. (red.), Visoko i okolina kroz istoriju 1, Praistorija, antika i srednji vijek (s. 15–28). Visoko: Skupština Opštine Visoko.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika. (2006). Prapovijesno naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, općina Visoko [Prehistoric settlement at the site of Okolište in the settlements of Okolište and Radinovići, municipality of Visoko]. Odluka br. 05.2-2-159/06-3. http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2855

Prezime Kičin. (b.d.). [Surname Kičin]. In: Acta croatica. https://actacroatica.com/hr/surname/Kičin/ (pristupljeno: 3. 2. 2022).

Skarić, V. (1922). Stara bosanska vlastela u današnjoj toponomastici [Old Bosnian nobility in today’s toponymy]. Glasnik Geografskog društva, 7–8, 125–136. https://www.glasniksgd.rs/index.php/home/article/view/917/

Skarić, V. (1927). O geografskoj nomenklaturi Bosne i Hercegovine [About the geographic nomenclature of Bosnia and Herzegovina]. Glasnik Geografskog društva, 13, 30–53. https://glasniksgd.rs/index.php/home/article/view/1082/

Smailović, I. (2009). Tursko-bosanski rječnik / Türkçe-boşnakça sözlük [Turkish-Bosnian dictionary]. Tuzla: Bosanska riječ.

Škaljić, A. (1966). Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku [Turkisms in the Serbo-Croatian language]. Sarajevo: Svjetlost.

Tent, J. (2015). Approaches to Research in Toponymy. Names, 63(2), 65–74. https://doi.org/10.1179/0027773814Z.000000000103

Valjevac, N. (1983). Govor visočkih muslimana (akcenat i fonetika) [The speech of Muslims in Visoko (accent and phonetics)]. Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, 4, 283–354.

Vidović, D. (2008). Toponimija sela Dubljani u Popovu [Toponymy of the village of Dubljani in Popovo]. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 34, 431–448. https://hrcak.srce.hr/35302

Visoko. (2021). U: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/clanak/visoko-bosna-i-hercegovina (pristupljeno: 30. 1. 2022).

Visoko — Položaj. (2009, 13. decembar). [Visoko — Geograpic location] Visoko.co.ba. https://arhiva.visoko.ba/2009/12/13/visoko-mapa-2/

Vujičić, D. (1982). Onomastička građa Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka [Onomastic material of Mehmed-bey Kapetanović Ljubušak]. Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, 3, 259–305.